Wednesday, 09 September 2015 10:07

Direktiva 2014-17-EU

Gubi li HDZ izbore na slučaju Franak?

Hrvatski premijer daje nam naslutiti da je Tomislav Karamarko agent banaka. Prijedlog
Vlade za slučaj Franak općenito je prihvatljiv. Ivan Kontrec predlaže da preplaćeni iznos rata nekog kredita dodatno smanji glavnicu tog kredita. Kamatu treba ograničiti na početnu ugovorenu, za klauzulu CHF, uvećanu do 1 posto. Zakon ne poštuje nižu kamatu u kreditima za mlade.

Javnost je zaprepaštena nesnalaženjem vrha HDZ-a glede slučaja Franak. Tomislav Karamarko uporno traži individualni pristup svakom kreditu, što znači da želi udovoljiti bankama ili možda ima krive savjetnike, koji nameću liberalne koncepte. HDZ se predstavlja kao demokršćanska stranka, a zapravo brine samo za interes banaka, odnosno da inozemne matice izvlače živi novac iz naših džepova. Ako riješi slučaj Franak i otpis dugova, SDP može na izbore izaći samostalno.

Prijedlog Vlade RH za konverziju CHF/EUR

(1) Izuzima otplaćene kredite i one koje je banka prisilno naplatila. Obuhvaća i kredite iznad milijun kuna. (2) Početni iznos CHF konvertira se po tečaju na dan isplate kredita. (2) U izračunu nove glavnice u eurima, primjenjuje se kamata koja je vrijedila za eurske kredite. (3) Razlika u odnosu na već otplaćeno do 30. rujna ove godine smanjit će ili povećati nekoliko budućih rata, sve dok se razlika ne svede na nulu. (4) Banka je dužna otvoriti klijentima odgovarajući kalkulator sa certifikatom ovlaštenog revizora ili sudskog vještaka. (5) Banke u roku 45 dana od stupanja odgovarajućeg Zakona na snagu moraju klijentima dostaviti izračun konverzije sa stanjem na 30. rujna 2015. godine. (6) Dužnik banke mora se izjasniti o prijedlogu banke u roku 30 dana od dostave izračuna konverzije. (7) Oni koji ne prihvate konverziju mogu računati na kamatu 3,23 posto sve dok je tečaj švicarskog franka 20 posto veći od početnog, na dan isplate kredita.

Kao što to često zna biti, visina nade je mjera razočaranja, a banke najavljuju veliko razočaranje svojih dužnika. Ne stoji gornja granica Tonija Miluna u visini 40 tisuća kuna za preplaćenu razliku zbog nezakonito povećane kamate, jer nije vodio računa o nižoj kamatnoj stopi u kreditima za mlade, kojih je puno. Jasno je da švicarski franak pada i da će padati. Udruga Franak traži da Vlada u svome prijedlogu specificira maksimalnu "eursku" kamatu za svaku godinu i za sljedeće godine. Vlada mora voditi računa o činjenici da je Vrhovni sud presudio kakosu se kamate na kredite nezakonito povećavale. Ovako ispada da će banke i u budućnosti aplicirati nezakonite kamatne stope, o kojima se Vrhovni sud izjasnio. Upravo zbog toga, preplaćeni iznos mora umanjiti glavnicu kredita, neovisno o konverziji, pa i u slučaju da klijent odbije ponudu banke za konverziju. Iako dobro zvuči mogućnost da nekoliko budućih rata nekog kredita padne na polovicu, mišljenja sam da to ne paše niti dužnicima banaka, niti bankama. Dužnici žele što manju preostalu glavnicu, ona je najveći razlog konverzije, a banke su zainteresirane da se buduće rate ne smanjuju, da se postojeća razina otplate održi i kratkoročno. U tom slučaju, banke nakon konverzije neće imati manji ulaz, nego povećan, jer će nakon značajnijeg smanjenja glavnice mnogi krediti postati otplatno održivi, odnosno relativno isplativi. Dakle, ako Vlada prihvati primjedbe Udruge Franak, rješenje će postati prihvatljivo. U protivnom, dužnik banke mora postupiti na osnovu osobne računice ili osobnog dojma.

Barem bi HDZ trebao čuti Gorana Marića

Pokušaj Tomislava Karamarka da smanji politički probitak SDP-a na slučaju Franak ide posve krivim putem. Još uvijek smo zaprepašteni izjavom ekonomskog stratega HDZ-a: "Velik broj siromašnijih bit će prisiljen spašavati puno imućnije". Individualni pristup tipa prva-druga nekretnina i slično tome, zapravo je potpuno nepravedan, jer su mnogi uzimali kredite da omoguće svojoj djeci formiranje obitelji - tu se ne radi o bogatašima i tajkunima, jer su takvi kupovali stanove za gotovinu i tako dobivali velike popuste. Klijenti banaka bili bi opljačkani i da su početni parametri ostali do danas. Svi su krediti isplaćeni u kunama! Krediti s klauzulom CHF pridonijeli su uništavanju srednjeg sloja. Ukoliko se ne riješe, tek onda dolazi do povećanja broja specijalnih slučajeva i potpune demografske erozije zemlje. Nitko nema pravo tražiti socijalni pristup za pokvarene proizvode. Tko brifira Karamarka?

Goran Marić kao da je član nekog drugog HDZ-a. Postavlja razumniju taktiku, pa govori o nužnosti da Vlada nešto poduzme glede kredita s klauzulom u švicarskom franku. S jedne strane, riječ je o problemu koji isisava naš novac i ruši potrošnju, a bez nje nema oporavka ekonomije. S druge strane, Goran Marić upozorava da Vlada nije iskrena, jer mora slijediti okvire EU-a. Istodobno objektivno naglašava da banke ne mogu kvalificirati rješenje Vlade kao neprimjereno i pravno neodrživo".

Naime, riječ je i o direktivi 2014/17/ЕU Europskog parlamenta i Vijeća EU-a od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine, koji obvezuju Vladu RH i ruše koncepciju banaka o rješavanju samo nekih stambenih kredita s klauzulom CHF. Nije sve za nas počelo s datumom pristupanja u EU. Još 18. prosinca 2007. EK je donijela Bijelu knjigu o integraciji tržišta hipotekarnih kredita Europske unije. EP i Vijeće EU-a naglašavaju kako je financijska kriza pokazala da neodgovorno ponašanje sudionika tržišta može ugroziti temelje financijskog sustava. "Premda su neki od najvećih problema tijekom financijske krize nastali izvan Unije, potrošači u Uniji značajno su zaduženi, a veliki dio zaduženja koncentriran je u kredi tima povezanima sa stambenim nekretninama." EK je predložila mjere u smislu vraćanja povjerenja potrošača! I specificirala 12 poluga za stimuliranje rasta i jačanje povjerenja! Tema je potrošač, a ne socijalno ugrožena osoba, kako to žele postaviti banke i neupućeno vodstvo HDZ-a. EU dopušta da države članice zadrže nacionalne odredbe u područjima poput ugovornog prava, ali istodobno sugerira da glede stambenih kredita referentna administracija članice mora nešto poduzeti. EK sve vraća na sam početak, na procjenu kreditne sposobnosti klijenta, koja je poslužila da banka prisili klijenta na klauzulu CHF.

RH - zemlja financijskih eksperimenata i pravnih anomalija

Antički rob znao je tko mu je gospodar i da će dobiti barem dva obroka dnevno. Rizici promjene cijena nekretnine, promjene tečaja i promjene kamatnih stopa prevaljuju se na korisnika kredita. Cijene stanova u razdoblju 2004-2009. pale su gotovo 40 posto, tečaj kune u odnosu na CHF pao je za 60 posto, dok se kamatna stopa povećala za 20 posto (sve dok nije fiksirana na 3,23 posto). Ako ste uzeli kredit 2005. godine, sadašnja vrijednost vaše nekretnine je 40 posto manja od trenutnog duga, koji je veći od početnog, nakon 10 godina otplate. Ako prodate nekretninu da održite otplatu, morate u podstanare, plaćate najamninu, vaš bračni partner vjerojatno je izgubio posao i/ili napustio "nesposobnu osobu", skuplje plaćate režije, a vi osobno imate manji dohodak. Uvijek sebi postavljam pitanje - koja je funkcija regulatora HNB-a, koji naglašava svoj cilj da banke ostvare veći profit? Čemu uopće nadzor nad bankama kada je cijeli rizik prevaljen na korisnika kredita? Čemu uopće HNB?

Da vas podsjetim, polugodišnja dobit banaka u 2015. godini iznosi više od 1,5 milijardi kuna, nakon šestogodišnje krize i veoma starog kreditnog portfelja. Kamatne stope u svijetu su godinama već na rekordno niskim razinama kako bi se potaknulo gospodarstvo i potrošnja kućanstava, dok su u RH kamatne stope ostale na razinama prije krize. Izvori kapitala za banke su jeftiniji, dok su krediti za dužnika skupi kao prije krize. I sva dobit prelijeva se inozemnim maticama/vlasnicima banaka. Jesu li se banke zaduživale u CHF kada su odobravale kredite? Kako to da su banke 2010. ostvarile 3,5 mili jarde kuna na tečajnim razlikama, a da se to nije odrazilo na RDiG? Tada je vladao HDZ! Može li bilo što od
toga razumjeti strateg demokršćana iz redova liberala?

Tvrtko Dolić  2015-09-09  Direktiva 2014/17/EU